Croatia info

Hrvatska je svojim položajem srednjoeuropska i sredozemna, odnosno panonsko-jadranska zemlja. Državnopravnu tradiciju baštini od srednjovjekovne kneževine (791-924.) i kraljevine (925-1102.) do suvremene Republike Hrvatske, proglašene 25. VI. 1991. Hrvatska ima 4,8 milijuna stanovnika. Glavni grad je Zagreb. Službeni jezik kojim se govori je hrvatski. Službeno pismo latinica.

Obalu dužine 5835 km sačinjava 1185 otoka, otočića, hridi i grebena, kao i brojne uvale, prevlake, zaljevi i poluotoci od kojih su najveći Istra i Pelješac.

Plodna Panonska nizina pruža bogatstvo i mogućnosti za razvoj poljoprivrede, dok jadranska obala omogućuje razvitak ribarstva, brodogradnje, a posebice turizma. Gorska Hrvatska omogućuje tradicionalne djelatnosti vezane uz tu regiju, poput šumarstva i stočarstva, te sa posebnom mogućnosti razvijanja zimskog i seoskog turizma. Najviša planina Hrvatske koja dijelom čini prirodnu granicu s Bosnom i Hercegovinom jest Dinara s istoimenim najvišim vrhom od 1831 m.

Hrvatska graniči s Bosnom i Hercegovinom, Mađarskom, Slovenijom, Srbijom i Crnom Gorom. Hrvatska je teritorijalno-upravno podijeljena na 21 županiju, uključujući Grad Zagreb sa statusom županije.

S obzirom da Hrvatska ima 8 Nacionalnih parkova 10 Parkova prirode , preko 100 špilja , veliko pomorsko bogatstvo sa više od 1000 otoka te je prema biološkoj raznolikosti jedna od najbogatijih zemalja Europe.

Nacionalni parkovi Hrvatske:

• Krka
• Plitvička jezera
• Mljet
• Brijuni
• Sjeverni Velebit
• Risnjak
• Kornati
• Paklenica

Hrvatski parkovi prirode:

• Kopački rit
• Papuk
• Lonsko polje
• Velebit
• Učka
• Medvednica
• Telašnica
• Žumberak-Samoborsko gorje
• Vransko jezero
• Biokovo

Hrvatska prirodna ljepota je prepoznata i u mnogobrojnim špiljama te za ljubitelje speleologije tu je preko 100 špilja dubine od 250 m do 1000 m.

Za ljubitelje planina i planinarenja tu su već poznate i jedinstvene ljepote naših planina :

• Bijele i Samarske stijene
• Bitoraj i Viševica
• Bjelolasica
• Dabri i Dabarski kukovi (Velebit)
• Kalnik
• Klek
• Kozjak
• Medvednica
• Mosor
• Oštrc
• Paklenica (Velebit)
• Papuk
• Planine hrvatskog otočja
• Risnjak i Snježnik
• Učka
• Zavižan (Velebit)

U Hrvatskoj postoje tri klimatske zone; u unutrašnjosti prevladava umjereno kontinentalna klima, na najvišim vrhuncima snježna šumska klima, a uzduž jadranske obale ugodna mediteranska klima s mnogo sunčanih dana; ljeta su suha i vruća, zime blage i vlažne.

S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini jadranska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a temperatura mora ljeti je od 25°C do 27°C.

Službena valuta u Hrvatskoj je kuna (1 kuna = 100 lipa). Strana valuta mijenja se u bankama, mjenjačnicama, poštanskim uredima i u većini turističkih agencija, hotela i kampova. Kreditne kartice (Eurocard/Mastercard, Visa, American Express i Diners) primaju se u gotovo svim hotelima, marinama, restoranima i trgovinama te na bankomatima.

Hrvatska ima vrlo razvijenu mrežu autocesta. U Hrvatskoj ukupno ima preko 1 400 kilometara autocesta koje povezuju Zagreb sa drugim većim gradovima.

Sredinom 2005. je u promet puštena autocesta A1 koja povezuje dva najveća grada Zagreb i Split. Autocesta A2 ide od slovenske granice prema Zagrebu. Autocesta A3 prolazi Panonskom Hrvatskom od Bregane do Lipovca. A4 ide od Goričana na mađarskoj granici prema Zagrebu. Autocesta A5, tzv. Slavonika povezuje Slavoniju, tj. Osijek i Baranju sa Zagrebom i Jadranom. Autocesta A6 povezuje Zagreb i Rijeku. Autoceste A8 i A9 čine Istarski ipsilon.

Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini, Organizacije Sjevernoatlanskog ugovora.

Od 1. travnja 2009. članica je NATO-a, dok je 3. listopada 2005. godine Hrvatska je započela pregovore o pristupanju Europskoj uniji.

Državni blagdani:

• 1.siječnja - Nova godina
• 6. siječnja - Sv. tri kralja
• Uskrs
• Uskrsni ponedjeljak
• 1. svibnja – međunarodni praznik rada
• Tjelovo
• 22. lipnja - Dan antifašisticke borbe
• 25. lipnja - Dan državnosti
• 5. kolovoza - Dan domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
• 15. kolovoza - Velika Gospa
• 8. listopada - Dan neovisnosti
• 1. studenoga - Svi sveti
• 25.prosinca – Božić
• 26. prosinca Sveti Stjepan

Korisne informacije:

• Vremenska zona - CET ( GMT+1 )
• Pozivni broj - +385
• Izlaz za međunarodne pozive - 00
• Jedinstveni broj za žurne pozive - 112
• Policija - 92
• Vatrogasci - 93
• Hitna pomoć - 94
• HAK - 987
• Opće informacije - 981
• Telefonski brojevi - 988
• Tečajna lista - 9864
• GSM mreže - T-mobile (098,099), VIPnet (091), Tele2 (095)
• Električno napajanje - 220V, 50Hz

Mjere za duljinu

Jedinica za duljinu jest metar (m).

Ostale mjere za duljinu:
kilometar (km) 1 km = 1 000 m
decimetar (dm) 1 dm = 0, 1 m
centimetar (cm) 1 cm = 0, 0 m
milimetar (mm) 1 mm = 0,00 m
mikrometar (μm) 1 μm = 0, 00000 m

Preračunavanje starih mjera za duljinu:
1 palac (inch, col) = 0,0254 m = 25,4 mm
1 stopa (foot) = 0,3048 m = 12 palaca
1 yard = 0,944 m = 3 stope
1 hvat = 1,8965 m
1 engleska milja = 1609 m
1 nautička (morska) milja = 1852 m

Mjere za površinu

Jedinica za površinu jest kvadratni metar (m2).

Ostale mjere za površinu:
kvadratni kilometar (km2) 1 km2 = 1 000000 m2
hektar (ha) 1 ha = 1 0000 m2
ar (a) 1 a = 100 m2
kvadratni decimetar (dm2) 1 dm2 = 0,01 m2
kvadratni centimetar (cm2) 1 cm2 = 0,0001 m2
kvadratni milimetar (mm2) 1 mm2 =0,000001 m2

Preračunavanje starih mjera za površinu:
1 četvorni hvat (hv) = 3,59665 m2 (3,6 m2)
1 katastarsko jutro (kj), ral = 5754,64 m 2 = 1600 četvornih hvati
1 hektar = 2780 četvornih hvati = 1,7377 jutra ili rali
1 lanac = 793 m2 = 2000 četvornih hvati
1 dulum ili dunum = 1000 m2 = 278,039 četvornih hvati
1 acre = 4046,8 m2
1 dan oranja = 4000 m2 = 1112,45 četvornih hvati
1 motika zemlje = 800 m2

Autori slika za web:

1.
ZADAR - M. RADOLOVIĆ
P.JEZERA - D. FABIJANIĆ
DOBOVICA - I. PERVAN
PULA - R. KOSINOŽIĆ
ROVINJ - I. PERVAN

2.
NOVIGRAD - I. PERVAN
HVAR - I. PERVAN
ZAGREB - S. GOBBO
OPATIJA - I. PERVAN
OTOK RAB - I. PERVAN

3.
ĐAKOVO - S. PJANIĆ
DUBROVNIK - R. IBRIŠEVIĆ
DUBROVNIK - D. FABIJANIĆ
PAKLENI OTOCI - J. KOPAČ
HVAR - J. IBRIŠEVIĆ

4.
KOPAČKI RIT - M. ROMULIĆ
KORČULA - D. FABIJANIĆ
MALOSTONSKI ZALJEV - I. PERVAN
KORNATI - A. CARLI
LOPUD - I. PERVAN